Udruga kampista Hrvatske

Ajde da oživimo forum jer sezona 2018 kuca na vrata a na cestama vidim podosta njemačkih kamperista, pa evo nekih ideja kako izvući kampera iz zimskog sna. Makar mojeg koji je istekom registracije lani u 10 mjesecu prakrički stajao čitave zime nekorišten.

Dakle akumulator gel - koji je za boravišni prostor i koji je bio iskopčanih klema tokom zime triba nadopunit. Nemojte se iznenaditi ako je dosta napunjen 70/75% jer baterija koja je iskopčana i ne koristi se može izdržati i do 4 mjeseca bez potrebnog nadopunjavanja.

Za početak mislim da ipak moramo početi od osnovnog smještaja vozila koji je posebno kod starijih godišta kampera možda i stavka broj 1

Čitava konstrukcija nadogradnje kako kampera pa tako i kamp kućice su drvene letvice presvučene lesonitom i plastičnim završnim slojem (stariji modeli alumnijskim limom koji vremenom postane porozan) koji je međusobno spajan ljepljenjem odn gumenim brtvilima i metalnim letvicama sa vijcima kod starijih modela. Kako kamper vozi po cestama (lošim) tako se vibracije sa ceste prenose na drvenu konstrukciju koja vibrira, trese te je izložena naprezanjima pa stoga svi ljepljeni / vijčani spojevi vremenom popuste i počnu propuštati vodu. Ista je stvar sa svim otvorima na kojima su brveni spojevi gumene brtve koje isto tako vremenom izgube elastičnost i otvore manevarski prostor vodi. A jasno voda tada prodire u unutrašnji nosivi dio tj drvene letvice i samo je pitanje vremena kada će stabilnost čitave kostrukcije doći pod upitnik i okončati životni vijek kampera ili kampice.

Stoga je ovo prvo pravilo kod kupovine polovnjaka da se provjere upravo ovi nosivi unutrašnji elementi odnosno sve površine oko ljepljenih spojeva i otvora kojih na žalost na kamperu / kampici ima jako puno. Prisutnost vlage odaje vlažni zadah i napuhane unutrašnje površine lesonita koje obično promijene i boju. Sa vanjske strane su to tvrda gumena brtvila te odmaknuti silikon od površina na kojima bi morao djelovati.

Za kraj kako voda pada na dolje počne nagrizati podnicu čitave konstrukcije odnosno podnu šperploču smještenu na metalnu šasiju kombija / kampice koja nije blažujka otporna na vodu a kada nju zahvati tada su popravci skoro pa i nemogući. Stoga podnicu treba posebno čuvati na kamperu / kampici od vode. Na žalost kupaonice tj njihove podne plastične obloge zbog aljkavosti proizvođaća (Adria posebno) kako nisu pravilno učvršćene za pod puknu na pregibima i tada se sva voda tokom tuširanja slijeva na podnicu i čini neprocjenjivu štetu, stoga i ovdje napraviti temeljitu provjeru čitave plastike u kupaonici.

Dosta su česti uzrok prodora vode naknadno i nekvalitetno učvršćeni nosači bicikla na stražnji kraj baš od samih vlasnika gdje se vijci nemaju baš ni kamo kvaliteno zašrafiti pa kroz njihove rupe voda nesmetano teče u unutrašnjost konstrukcije.

Moram reć da ako je kamper smješten na travnatoj ili zemljanoj površini trulež podnice je još ubrzuanija za razliku recimo betonske podne površine.

Kako se riješiti ove vlage?

Samo su dva načina. Prvi je nadstrešnica / garaža a drugi cerada.

Ja sam dosta kalkulirao sa cijenom jer dobra kevlarska cerada me koštala jednako kao i ova nadstešnica tj oko 1000 €



Iz razgovora sa prodavačima i praktičnih provjera po kampovima (Selce i Senj ) gdje su bure najžešće zaključio sam da su cerade dovoljno pouzdane ako su u nekoj dobroj zavjetrini, no ako su izložene vjetru - zaboravi. Čak i sami prodavači tvrde da kako zbog atmosferilija sama cerada gubi na čvrstoći pa se tokom vremena tako oslabljena lako pokida. Osim toga ulaz u kampera kroz ceradu je dosta otežan (ima patente) a skidaj - stavi natrag proces manipulacije ceradom sadomazohizam. No ovako je makar dobro zaštićen od sunca koje pak neprijatelj broj 2 nakon vode.

Dakle kod mene zbog ekstremno jake bure nije bilo druge do napraviti nadstrešnicu koja če i nakon prodaje kampera poslužiti u neke druge svrhe....jasno investicija u materijalu je nešto malo premašila cifru dobre kevlarske cerade od DU Ponta.....

http://www.mixi-caravaning.si/katalog/i ... p?cat_id=6

U biti na ovaj način dobio sam radni prostor za servisiranje kampera koji je sada makar na suh premda ga i dalje vlaži vlaga iz zraka....i na nekim dijelovima peče sunce...


U unutrašnjosti kampera tokom zime imam veliku posudu sa silica gelom za isušivanje unutrašnjosti u kojoj se redovito nakupi podosta vode koju mjesečno treba prazniti a silica gel mijenjati pa skoro svaka 4 mjeseca.

Neki su ovdje pitali kako to da u unutra ima vlage premda je sve zatvoreno? Pogledajte na krovu odušnike od kupaonice, spavaćeg dijela na prevjesu i prostora iznad kuhinje pa će vam biti jasno odakle dolazi vlaga u unutršnjost jer to su obični otvoreni zračni poklopci. Da, može ih se krpom ili trakom zalijepiti i riješiti problem vlage no onda ostaje problem zadaha u unutrašnjosti.

Prilikom izrade nadstrešnice mislite i na servisne priključke za zrak , vodu, struju....posebno dvije utičnice jedna za punilac motorne baterije a druga za boravišnu bateriju odnosno uobičajeni kamperski priključak kojeg koristimo u kampu.

Ventilacioni oivori na krovu kroz koje ulazi vlažan zrak u unutrašnjost



ubutrašnje lokacije otvora




ovo su ti diskutabile spojevi kroz koje voda počne ulazit zbog popuštanja spojeva velikih površina







doduše kod mene zamazani sa sikaflex 221



Na sramotu Adrie vrlo loša kvaliteta vrata na poziciji šarki



sikaflex se za sada dobro drži na vratima - ovo je bila prevencija na propuštanje



Vrlo loše oblaganje plastične obloge poda u kupaonici koje je uzrok pucanju plastike na podu a nije riješeno ni sikaflexom jer ni on nije otporan na savijanje tj dinamička naprezanja tako da svako tuširanje znači i močenje podnice na podu kupaonice






Silicagel vrlo dobro radi svoju funkciju





na žaslost kut kampera nije najbolji pa voda nije oticala iz sudopera a ostatak problema je neka skoro pa hrđa u sudoperu od plastične posudice skupljača vlage



Vlage ako ima onda će se naći po ovakvim kantunima



Odnosno na podnici kampera gledano odzdola





Dobro je zbog mirisa i vlage držati vrata friža otvorenim



kao i kupaonice



pa i svih ormarića





Pametno je i pospremiti u toplu i suhu prostoriju sve madrace




Kada su supervlažni dani tada se može malo i pomoći sa elektro grijalicom da se isuši unutrašnjost



kao što rekoh potebni su i servisni priključci za ove radnje



Dakle ovo je jedan od očajničkih pokušaja ako ništa drugo onda pokušaj eliminicije direktnog kontakta konstrukcije sa vodom, na žalost problem sunčanih zraka ostaje



Nadstrešnica je oko metar šira sa svake strane kampera da jako jugo ne moči bočne stranice...

Ako se smijem uključiti. Isti problem sa podom kupaonice odnosno kadom sam imao i ja. Prvo sam sve htio izvuči van, ali sam odustao. Pukotine sam pokrpao sa Cerasitom FT 101, puno je bolji od Sike. A armirao sam sa mrežastom trakom koja se koristi za spojeve gipsanih ploča. Evo, sve drži već dvije godine.
Težinu i gaženje po tim spojevima sam riješio tako što sam stavio plastičnu oblogu kroz koju prolazi voda. To je obloga koja inače ide na pod terasa kafiča a vidio sam je i na podu trajekta. Ubodnom pilom se vrlo jednostavno reže i složio sam je točno na mjeru.
Poslikat ću to pa stavim ovdje. Mi na putu redovito koristimo kupaonu za tuširanje i stvar odlično funkcionira. Sve je rješeno za parsto kuna

Poslano sa mog Note 8 koristeći Tapatalk

Gdje si to nabavio?

_________________
Super zabava za kućne vozače - http://superauti.com

Imao frend na terasi pa sam mu uzeo 2 kvadrata. Poslikat ću. To se sigurno da negdje nabaviti

Poslano sa mog Note 8 koristeći Tapatalk

Bilo bi dobro kada bi dobili slike od prijedloga.
Ja sam odlučio postaviti drvenu ili plastičnu rešetku na kompletnu površinu poda gdje se tako gazna površina rasporedi na veću površinu i time izbjegne ovo lokalno pucanje plastike. To sam vidio po podovima novih kampera.

https://www.google.hr/search?biw=1440&b ... 1163319874

Probat ću sa Cerasitom pokrpat pukotine jer podnica ispod kupaonice je već dobro načeta.

Uglavnom ovo bi bio kompletiran dio glede vodenih prodora u konstrukciju.

Moram ovdje napomenut da je i cerada isto tako dobra i podosta jeftinija od nadstrešnice / garaže i ako mislite imati kampera neki kraći period onda svakako treba dobro razmislit za ovu opciju.

Mislim da ima jako puno ljudi koji kampera koriste tokom čitave godine pa im ovo i nije baš namjenjeno no ima dosta nas koji nismo stalno doma pa kamperi stoje dosti vremena neiskorišteni.

U principu kampera triba što više vozit i koristit da se uložena investicija isplati.

Naime Njemci su mi rekli da ih kamper po danu košta oko 200€ i da im je to za njih četvero jako povoljno u odnosu da su išli svojim autom na izlet po Norveškoj....

Samo da se zahvalim što si uploadovao ove slike i time definitivno odustajem od kupovine kampera. Jasno, planirao sam uzimati stariji Ducato (onaj iz 1990. god.) jer bolje i mlađe nemogu kupiti, a sada vidim što bi me sve dočekalo pored korozije, servisa i uređivanja po svom. Uostalom, sto ce to meni jer ionako 90% vremena putujem sam, ne idem u kampove, vozilo je glomazno i zelim biti "stealth". Manje vozilo sa pop top krovom je opcija za kojom sada idem.

Nekada davno 80 ih godina prošlog stoljeća bilo mi je dovoljo uzeti motor šator i vriću za spavanje - i predamnom je bio čitav svijet.....

na žalost danas je to arhivirano ....a realnost drugačija.....stoga drži se svoga stila i ne odustaj.....

Kao što vidiš po mojim slikama a također i na netu je jedan amer postavio jednostavno pitanje - a zašto su kamperi tako basnoslovno skupi a tako nekvalitetni.....prati post dalje pa ćeš vidit koliko tu posla ima....

Evo slika
Nisam uspio drugačije nego preko Tapatalka, ali mislim da se sve kuži

Poslano sa mog Note 8 koristeći Tapatalk

Rješenje je perfektno jer problem je stvarno ozbiljan i potrebno ga je na vrijeme uočiti i riješiti jer u pitanju je podnica.

Ovako izgleda držač vrata na vanjskoj oplati prije obrade, starost kampera je bila tada 10 godina



vidi se popucana plastika oko vijaka

a ovo su vrata sa nutarnje strane - katastrofa i sramota za Slovence-----

capture

Dakle vodna zaštita za kampera u privatnoj režiji je itekako potrebna

Rješenje je perfektno jer problem je stvarno ozbiljan i potrebno ga je na vrijeme uočiti i riješiti jer u pitanju je podnica.

Ovako izgleda držač vrata na vanjskoj oplati prije obrade, starost kampera je bila tada 10 godina



vidi se popucana plastika oko vijaka

a ovo su vrata sa nutarnje strane - katastrofa i sramota za Slovence-----

capture
Dakle vodna zaštita za kampera u privatnoj režiji je itekako potrebna


Sada bih prešao na vodeni dio i sanitarije

Dakle rezervoar vode je trebalo isprazniti da ne dođe do smrzavanja i pucanja, isto pravilo važi i za tank sive dode (otpadnih voda)

Ovo je slika tanka vode iznutra



čep je jednostavan na zakretanje



ako niste svakako sada prije sezone očistite goleme naslage klora koje su se nakupile po čitavom tanku



uz malo truda otkrit ćete sa se klor nataložio i po špinama



tuš bateriji koja je specifična za rastavljanje



pa čak i na solenoid ventilu tetforda za ispiranje školjke

upload pics

za što je potebno dosta rastavljanja



kako su sve ove naslage prošle kroz gumeni rotor pumpice bilo bi dobro da prolaskom kroz Sloveniju kod Ljubljane tj kod Brnika posjetite Mixi Caravaning i za 10 € kupite novu pumpicu vode...kako za rezervu tako zbog boljeg protoka



jer je ista meni crkla u Engleskoj u York-u pa si misli kako do vode, srića da sam ponio rezervu


Jasno da je zbog zaštite od smrzavanja bio mehanički otvoren ispusni ventil na grijaču vode truma

how to screenshot on windows 7

u biti njegova je uloga je automatska jer on otvara automatski kada temperatura u kamperu padne na (mislim +3 ili +5 stupnjeva) - ovo triba provjerit u manualu trume. No može se i ručno stisnut na doli pa ispustit vodu. Za reset ga trba ručno podignut....prije punjenja sistema...

Jasno da smo u tijeku priprema za zimu sve vodove vode ispuhali komprimiranim zrakom (I toplu i hladnu) - slika pištolja sa zrakom na tlačnoj strani vodene cijevi skinute na pumpici vode




Dakle nakon svih ovih čišćenja i ispiranja tanka sa octom (dezinfekcija) punimo tank vode. Ne zaboraviti na Grijaču sigurnosni ventil podignuti na gore tj zatvoriti ga mehanički...sada još ne postavljati mrežice na špine nego ispirati sistem da se one zaostale naslage klora potpuno isperu sa sistema...(jer ćete morat opet skidat i čistit mrežice na špinama) ....kada je sav zrak ispušten sa tople i hladne vode uključiti i provjeriti kako radi sistem zagrijavanja tople vode....

Inače na auto show zgb sreo novog servisera....

http://www.petroni.hr/kamping/?tip=stra ... tle=servis

Šta se vode tiče tu se kod korištenja kampera koristimo svim mogućim dosjetkama. U pravilu kadi se toči nafta se toči i voda. Tank od 200 litri je dostatan za 4 osobe sa tuširanjem do 2 dana maksimalno. No ja uglavnom kadi god ima šansa nadopunjavam vodu a to su benzinske, marine, camper pit stopovi na stajalištima itd...N

Na žalost u Austriji ima vode na benzinskima tu i tamo, Njemačka samo stajališta kadi ima javni zahod badave pa se onda preko lijevka i metar duge cijevi toči voda u kanistar i puni spremnik, Poljsak jako malo tu i tamo, Česi nikako, Francuzi na benzinskin, Belgijanci na benzinskin, Englezi na benzinskim, Finci svaka benzinska ima kompletan pit stop, Norvežani jako slabo tu i tamo, Danci dosta dobro i na autoputevima, itd....

Dobro je imat jedan mali 10 lit kanistar ali i jednu plastičnu cijev sa nastavkom za špinu na navoj ili brzu spojnicu jer se negdje na benzinskim i tako more punit. npr Finska a ponegdje i belgija...

Dopunsko imam 2x 20 lotri kanistri te još po 5-6 po 10 litri smještenih u svakom slobodnom kutku tako da sa 300 litri vode nikada nismo ostali na suho...

Nakon vodenih sportova koji su najvažniji jer čovjek bez hrane može ali bez vode ne idemo dalje. Glede vode ja sam mjerio koliko mi vode treba za dnevne aktivnosti u klimatiziranom prostoru uz redovna tri obroka i zaustavio se na jednoj litri pitke vode. To mi tebalo za off road i planiske aktivnosti. Kada nisam imao vode na raspolaganju a imao sam pive mislio sam pivom riješiti problem no nije išlo jednostavno po pivi su usta permanentno suha....čovječji organizam treba vodu....U manualima za preživljavanje u prirodi ima jako puno savjet akako doći do vode.
Na žalost mnoge prerade kombija u kamper uglavnom imaju kanistar, dva vode po desetak litri što u svakom slučaju jedva dostatno za kuhanje a za osnovne potrebe higijene - zahod i kupanje - NIJE! Meni kako rekoh crkla pumpica vode u Yorku - UK pa eto ti odmah i te kako velike nevolje, srića ponio rezervu....

Plinska tehnika
Ona drži nevjerojatno visoko mjesto u kamperu i tek kada ostanete bez nje na putu shvatite njezinu važnost. Trivijalna promjena ispražnjene plinske boce u Norveškoj kod Bjerkvika se skoro pretvorila u noćnu moru zbog blokiranog crash ventila....srića božja Classic - Bosanski udar ključem po kućištu ga je vratio na mjesto....

Plin pokreće frižider, grijanje tople vode (u preradama kombija ako se tuširaju onda to rade hladnom vodom), grijanje stambenog prostora te kuhalo a za neke i vanjski roštilj.....pa ćemo posebno obraditi svaki uređaj...jer su svi jako važni

Ovdje bih napomenuo jednu opasku koja je dosta upitna glede sigurnosne upotrebe plina tokom vožnje kampera. Upotreba plina je dozvoljena u EU tokom vožnje ako ima atestiran tzv Crash ventil koji u slučaju saobraćajke zaustavlja propuštanje plina. To je u biti nepovratni ventil čija je opruga naštelana tako da propušta određenu malu količinu plina koja ide normalno na trošila dok u slučaju pucanja cijevi kada se taj protok poveća automatski nadvlada silu u opruzi i zatvara protok plina. To ima svaki automobil sa plinskom instalacijom a nalazi se u skupnom ventilu na boci, dakle ništa novo. Ovaj je ventil smješten kod kampera u sklopu regulatora tlaka jer plin je u boci oko 7-16 bara a za trošila se mora reducirat na 30 mbara.
Sve piše u truminom opisu

https://www.truma.com/int/en/products/t ... ol-cs.html

Stvar ako se zablokira resetira se pritiskom na botun u vrmeneskom trajanju od 5 sekundi. To zna zajexxavat ako stavite novu bocu i ako je instalacija prazna pa ako se naglo otvori ventil na boci i onda tlak jurne na njega on automatski zatvori...jasno da simulirate crash test - to se kod mene stalno događa....pa ga treba poštovat i polako otvarat bocu...i držat 5 sekundi da odblokira....a ja zaboravim

https://www.truma.com/int/en/products/t ... ol-cs.html

Vjerojatno ste se pitali a što ako tokom sudara otkine se čitava oplata sa bocama plina i pukne gumeno crijevo koje povezuje bocu sa ovim regulatorom? Jer crash ventil djeluje samo poslije redukcionog ventila? Da tu je i onaj drugi botun koji je na samom priključku / holenderu na bocu koji triba stisnut a koji ima istu funkciju kao i ovaj prvi na regulatoru. On je jednostavniji za rastavit ako zafrkava. Dakle stiskaju se oba jer imaju istu funkciju.

Ako ste pogledali video sva vozila u EU proizvedena poslije 1.1.2007 mogu koristit plin tokom voznje jer imaju atestiran crash ventil. na žalost vozila prije tog datuma iako imaju crash ventil sa atestom NE SMIJU KORISTIT PLINSKE UREĐAJE TOKOM VOŽNJE. Tako govore u Trumi pa im vjerujmo je rto EU regulativa. Jedino kod Francuza ne može se koristit plin tokom vožnje u svim kamp vozilima.
Plinske uređaje treba zaustaviti na trajektima - garažama, i benzinskim stanicama jer je to otvoreni plamen....

Šta ovdje održavat? A svakako provjerit stanje gumenog crijeva od boce na regualtor te brtvi na priključcima jer one imaju svoj vijek trajanja. Ne smijemo zaboravit da je crijevo sa boce do plinskog regulatora VISOKOTLAČNO pod tlakom od 7-16 Bara. Isto tako provjerit otvore za prozračivanje na spremniku plinskih boca.

Što se tiče plinske tehnike tj spremnika kamper serijski ima dvije boce od po 20 litri plina dakle sve skupa 40 litri. Bolji kamperi imaju dual konekciju pa automatski prilikom pražnjenja mijenjaju boce. Također ima i lokator nivoa plina u boci pa je i tu olakšana manipulacija. Problem kod ovih boca za kućanstvo je njihovo punjenje jer svaka država u EU ima
svoj tip boca pa nema ono sistem puno za prazno. Drugim riječima kada se isprazne naše HR boce sidi i plači....jer lijeka nema!

Stoga mnogi pribjegavaju ugradnji klasične automobilske plinske boce koju ugrađuju na podnicu kampera obično sa strane. Može okrugla koja ide sa strane ili toroidna koja ide iza zadnje osovine. Kapacitet ovih boca je najčešće obzirom na ugradbene dimenzije 48 litri plina. Održavanje je minimalno jer nema petogodišnjeg atesta a na tehničkom je i ne primječuju jer nije dio pogonskog mehanizma. Dobro je što imate dovoljno plina za grijanje posebno zimi jer je potrošnja plina na grijanje oko 1,5 kg na dan. No ako imate električnu grijalicu i ako ste u autokampu onda ovo grijanje otpada jer elektrika sa 2 kw snage vuče oko 5 A što svaka priključnica u kampu bezpredmetno izdržava. Zbog grijanja kampera tokom vožnje negdje do + 10 nema problema jer grije njegov sistem kabinskog grijanja....a ako ste dvojica onda se navuku zastori na boravišni prostor u toku vožnje pa se stanje može i proći na minus temperature... jasno kada se vozi... Osim toga u prostoru boca za plin dobivate nekih stotinjak litara prtljažnog prostora. Dakle za duga putovanja teoretski bi trebalo imati ugradbeni spremnik plina?! A to je dodatna investicija od cca 2- 3000 kuna...ako ga ugradimo kod ovlaštenih kuća...sam svoj majstor će i za 500 kuna sredit stvar...

Dali postoji alternativa*
Uvijek!

Ja kada sam ugradio tu okruglu bocu sa strane zgrozio sam se jer mi je to izgledalo kao avionski spremnik goriva na krilu, idealno za oikinuti prilikom pentranja na pločnik ...i odmah sam skinuo tu nakaradu i potražio dopunsko rješenje da zadržim dvije naše HR kućanske boce koje ću normalno puniti na benzinskim stanicama po EU. Jasno sa adapterima jer svaka zemlja u EU ima svoj tip pištole za punjenje. Adapteri se kupe kod Auto silvio kao komplet koštaju 400 kn i imaju sve EU priključke...

https://auto-silvio.hr/shop/prodaja/multiventili

Dakle potebno je postaviti normalni priključak i na njega kupiti adaptere za EU pištole. Od priključka ide cijev na spremnik s plinskim bocama i onda se preko gumenog VT crijeva uradi spoj na plinsku kućansku bocu. U praznu bocu ide 20 litri odn 10 kg plina i problem je efikasno riješen jer za 200 kuna potrošenog za materijal imamo mogučnost punjenja naših HR boca kada smo po EU a kod nas je dovoljna i jedna boca što znači najmanje 40 kg manje tereta u kamperu. Na punionicama u EU punite sami a kod nas vas nitko ne pita kamo je sprovedena cijev ....kojom se puni...

Detalji su ovdje...

viewtopic.php?f=44&t=1537&start=80

dakle kakvu god instalciju imali potrebno je pregledati sve boce, cjevovode i instalacije, a ukoliko želimo napraviti neku prije navedenu inovaciju sada je pravi trenutak...ako se radi sam dobro je imati priključak za plinski roštilj...

Najfažniji faktor kampera je frižider koji mora bit besprijekoran jer o njemu ovisi čitav lanac prehrane. Premda naoko mali sa sveg 40 ak litri ima prostora za namirnice za 4 osobe za oko dva dana. Moraju vrata bit otvorena čitave zime da se ne stvaraju gljivice i loši mirisi u unutrašnjosti tokom zime.

Dijele se u dva tipa;

Novi kamperi imaju kompresorski koji radi na 12/220 V dakle mora bit uvijek neki strujni izvor. Teoretski mora bit dovoljnio jak akumulator da ga hrani sa 12V kada stojimo, alternator ga puni kada vozimo a kada duže stojimo mora bit 220V napajanje ili fotopanel.....prednost je da su jako brzi u hlađenju i postižu dosta niske temperature za razliku od Apsorbcijskih. Osnovna mana je upravo to napajanje jer treba imati solarnu ploču koja će nadopunjavati bateriju ili 220V priključak (kamp ili agregat)- odnosno permanentno treba električno napajanje. To je klasični kućni friž sa kompresorom koji ne treba nikakvo održavanje, moram priznat da ne znam kakav je to egzaktni tip no ako je kao za pogon brodskih frigo kontejnera tada ne treba apsolutno nikakvo održavanje.

Podvrsta kompresorskih su kompresorske škrinje za hlađenje koje spuštaju i do -25 C a kod njih je štos da se otvaranjem vrata ne gubi hladni zrak a ako se upare sa fotonaponskim panelom tada je to perpetum mobile....obično idu na barke ali se mogu kombinirat i za starije kampere.

https://www.waecofridges.co.uk/

https://www.caravanworld.com.au/feature ... rigeration

https://www.youtube.com/watch?v=UfHNk4fW8xY

Stari kamperi imaju apsorbcijski tip koji ima totalno drugačiju radnu taktiku i koja je pogodnija za dulja izbivanja jer imaju pogon plinom koji troši dnevno oko 250 grama plina. Te imaju 12/220V pogon a kod mene ako ostane preko noći uključen na 12V tada mi skroz isprazni bateriju. Dakle taktika je das se kada kamper vozi koristi 12V pogon, kada stoji može ostat na 12V dok preko noći mora bit na plin. U praksi ako duže stojimo preko pola dana tada prebacimo na plin.
Sistem je da ima grijač koji grije rashladni medij na plin odnosno električni grijač (kao bojler tople vode) pa je u biti puno jednostavniji od kompresorskog no i daleko manje učinkovit. Ali pošto ima plin savršen je za dugaćka izolirana putovanja...
Održavanje se svodi na čišćenje plinske sapnice tj brenera koji izgara plin i grije grijač. To možemo sami ili prepustit servisu. Stari su friževi imali u unutrašnjosti mali prozorčić te ste vidjeli mali plamen brenera i mogli ocjenit što se događa dok novi toga nemaju. Tu moramo sa strane kampera poć do dimovodnog otvora i rukom osjetit toplinu ispušnih plinova te ocijeniti da li radi ili ne. Sa strujom 12/220V ovih problema nema.
Ukoliko se tokom zime redovito svaki mjesec - dva ne potpali na striju / plin tada se rashladni medij zgusne (amonijak i voda) te može doći i do kompletnog izostanka efekta isparavanja a u najgorim slučajevima ako ne radi recimo godinu-dvije dana se toliko zgusne da ga treba kompletno mijenjat....Dakle obavezno paljenje friža tokom mirovanja . Ponekada pomaže da se rashladni medij promješa odnosno friž kompletno izokrene par puta ...

Hlađenje nakon paljenja ide sporo te tek nakon otprilike jednog sata ćemo u frizeru rukom osjetit da poćinje hladiti tj da je sve uredu. Obično ga treba dan prije puta upalit da se ohladi dovoljno ....pa tek onda stavit namirnice koje je dobro unijeti ili prilikom nadopunjavanja već pothlađene. Problem je što kad se vrata otvaraju sav hladan zrak izlazi van a on je puno sporiji od kompresorskog u ciklusu hlađenja. No kao što rekoh za 4 osobe na dugačkim beskampovskim putovanjima zbog trostrukog izbora energije je najbolji izbor. Jedina mana je što treba tu i tamo održavati plinskli brener.

https://en.wikipedia.org/wiki/Absorption_refrigerator

http://www.portablefridgesonline.com.au ... idges-work

Ovo je praktični servis

https://www.youtube.com/watch?v=_OxrBlNupr8


Ovo je dio o spremnicima plina i adapterima o kojima sam govorio prije

Najfažniji faktor kampera je frižider koji mora bit besprijekoran jer o njemu ovisi čitav lanac prehrane. Premda naoko mali sa sveg 40 ak litri ima prostora za namirnice za 4 osobe za oko dva dana. Moraju vrata bit otvorena čitave zime da se ne stvaraju gljivice i loši mirisi u unutrašnjosti tokom zime.

Dijele se u dva tipa;

Novi kamperi imaju kompresorski koji radi na 12/220 V dakle mora bit uvijek neki strujni izvor. Teoretski mora bit dovoljnio jak akumulator da ga hrani sa 12V kada stojimo, alternator ga puni kada vozimo a kada duže stojimo mora bit 220V napajanje ili fotopanel.....prednost je da su jako brzi u hlađenju i postižu dosta niske temperature za razliku od Apsorbcijskih. Osnovna mana je upravo to napajanje jer treba imati solarnu ploču koja će nadopunjavati bateriju ili 220V priključak (kamp ili agregat)- odnosno permanentno treba električno napajanje. To je klasični kućni friž sa kompresorom koji ne treba nikakvo održavanje, moram priznat da ne znam kakav je to egzaktni tip no ako je kao za pogon brodskih frigo kontejnera tada ne treba apsolutno nikakvo održavanje.

Podvrsta kompresorskih su kompresorske škrinje za hlađenje koje spuštaju i do -25 C a kod njih je štos da se otvaranjem vrata ne gubi hladni zrak a ako se upare sa fotonaponskim panelom tada je to perpetum mobile....obično idu na barke ali se mogu kombinirat i za starije kampere.

https://www.waecofridges.co.uk/

https://www.caravanworld.com.au/feature ... rigeration

https://www.youtube.com/watch?v=UfHNk4fW8xY

Stari kamperi imaju apsorbcijski tip koji ima totalno drugačiju radnu taktiku i koja je pogodnija za dulja izbivanja jer imaju pogon plinom koji troši dnevno oko 250 grama plina. Te imaju 12/220V pogon a kod mene ako ostane preko noći uključen na 12V tada mi skroz isprazni bateriju. Dakle taktika je das se kada kamper vozi koristi 12V pogon, kada stoji može ostat na 12V dok preko noći mora bit na plin. U praksi ako duže stojimo preko pola dana tada prebacimo na plin.
Sistem je da ima grijač koji grije rashladni medij na plin odnosno električni grijač (kao bojler tople vode) pa je u biti puno jednostavniji od kompresorskog no i daleko manje učinkovit. Ali pošto ima plin savršen je za dugaćka izolirana putovanja...
Održavanje se svodi na čišćenje plinske sapnice tj brenera koji izgara plin i grije grijač. To možemo sami ili prepustit servisu. Stari su friževi imali u unutrašnjosti mali prozorčić te ste vidjeli mali plamen brenera i mogli ocjenit što se događa dok novi toga nemaju. Tu moramo sa strane kampera poć do dimovodnog otvora i rukom osjetit toplinu ispušnih plinova te ocijeniti da li radi ili ne. Sa strujom 12/220V ovih problema nema.
Ukoliko se tokom zime redovito svaki mjesec - dva ne potpali na striju / plin tada se rashladni medij zgusne (amonijak i voda) te može doći i do kompletnog izostanka efekta isparavanja a u najgorim slučajevima ako ne radi recimo godinu-dvije dana se toliko zgusne da ga treba kompletno mijenjat....Dakle obavezno paljenje friža tokom mirovanja . Ponekada pomaže da se rashladni medij promješa odnosno friž kompletno izokrene par puta ...

Hlađenje nakon paljenja ide sporo te tek nakon otprilike jednog sata ćemo u frizeru rukom osjetit da poćinje hladiti tj da je sve uredu. Obično ga treba dan prije puta upalit da se ohladi dovoljno ....pa tek onda stavit namirnice koje je dobro unijeti ili prilikom nadopunjavanja već pothlađene. Problem je što kad se vrata otvaraju sav hladan zrak izlazi van a on je puno sporiji od kompresorskog u ciklusu hlađenja. No kao što rekoh za 4 osobe na dugačkim beskampovskim putovanjima zbog trostrukog izbora energije je najbolji izbor. Jedina mana je što treba tu i tamo održavati plinskli brener.

https://en.wikipedia.org/wiki/Absorption_refrigerator

http://www.portablefridgesonline.com.au ... idges-work

Ovo je praktični servis

https://www.youtube.com/watch?v=_OxrBlNupr8


Ovo je dio gdje sam spominjao EU plinske adaptere i tipove plinskih spremnika za kampere
https://www.youtube.com/watch?v=gYjFiJbfxWg

MOje rješenj eje išlo pomalo slično prethodnom videu....

Klasična plinska konekcija na zadnjem kraju kampera sa bakrenom cijevi preko šasije



Cijev izlazi u bunkeru kod boca plina



Da se onda spoji direkt na praznu bocu plina i puni kao bilo koja auto boca...



a ovo je onaj trumin savjet o držanju od 5 sekundi crash ventila



Tako da imam veliku i ovu malu bocu koja služi za upotrebu dok s ene napuni velika boca na prvoj autopunionici plina.



Veliku auto bocu od 60 litri nema smisla ugrađivat jer sa strane je preopasno glede sudara a iza zadnje osovine ne ide jer se često parkiram preko pločnika tako da zadnji kotači dotaknu nogostup - kada bi bila boca onda bi ona doticala nogostup....stoga je i ova kombinacija otpala

i ostalo ovo jednostavno i vrlo praktično rješenje sa svim EU adapterima kupljenih kod Auto Silvio,,,,

Jasno da ovi plinsko vodeni sportovi održavanja zahtijevaju vremena a za svaku inovaciju imamo dovoljno vremena za ispitivanje prije pohoda do finalnih destinacija tokom godišnjeg.
Šta se montaže plinske boce tiče toroidne/cilindrične svoj opis su dali kolege pod plinskom tehnikom.
Po mome nekakvom nahođenju montaža plinske boce od 48 litri plina (60 lit) daje neki veći komfor tokom zimskih mjeseci da ne moramo van kampa na punjenje te se dobije neki minimalni prostor za prtljagu namjesto boca, dok za nas lutalice koji niti ne znaju kako kamp izgleda sa dvije kućanske boce i mojim načinom punjenja je problem elegantno rješen jer imamo manje tereta u kamperu.

Od sistema plina ostaje nam Truma kojom grijemo toplu vodu i unutrašnjost kampera no na žalost ona je prekompleksna za samovsko prčkanje i predlog je da se svakih par godina ovisno o vremenu korištenja servisira kod specijalista.

ovo je link za detalje

https://www.truma.com/int/en/products/t ... mbi-4.html

https://www.truma.com/int/en/service/faq.html

jedino možda kod starijih vozila isprati octenom ili limunskom kiselinom zbog taloženja kamenca....

https://www.truma.com/int/en/faq/decalc ... tic-c.html

U principu nakon zimskog pražnjenja treba najprije napunit vodu u sistem pa tek onda krenuti sa testiranjem uređaja tj grijanjem prostora ili vode.

Strujni dio

Logično je da smo tokom zime ako nista drugo do odspojili glavnu startnu bateriju da je ne prazni recimo sat na instrunent ploči koji je i najčešći uzrok ispražnjenja baterija kod stajanja. Pravilo je bilo da se baterija napuni, starta motor koji radi dok se ne zagrije na radnu temperaturu a zatim baterija opet napuni za slijedeći start. Ovo je dostatno svaki mjesec jedamput. Na ovaj način se startna baterija redovito puni - prazni i podmaže motor sa uljem. Potpuno je krivo kako neki kažu da se motor ne treba startati svaki mjesec. Na rukavcima osovina premda su kvalitetni Cr-Mn čelici ipak stvara sloj oksida koji odere mekani ležaj....a i baterija mora imati svoj ciklus punjenja i pražnjenja umjesto da stoji par mjeseci....
Ako nikako tada skinuti bateriju pa staviti u toplu konobu i onda puniti svaki mjesec...inače može izdržati i do 4 mjeseca a da ne padne kapacitet. Ima ovdje ljudi koji imaju kampera ispred zgrade....u tom slučaju na žalost opcija je da se baterija skine i drži napunjena u toploj konobi....a svak tri miseca se onda starta motor...znam naporno...ali jeftino
Ako držite bateriju u autu i ne punite je punjačem nemojte mislit da je punite kada auto radi ...alternator tek na oko 3000 o/min počne NADOPUNJAVAT bateriju pa na taj način baterija gubi polagano kapacitet. Jedino punjač koji je puni oko 24 sata napravi pravi posao.
Ima i elektronski punjač koji pazi na bateriju pa automatski nadopunjava kada padne napon...ima u <Lidlu za 150 kuna...on je možda i najbolji...jednostavno se prikači i nema brige....

Druga baterija je tzv leisure baterija ili baterija za stambeni prostor. Ona isto ima tzv brze kopče kojima se lako odspoji kabel sa klema i ona je najčešće gelovica koja može biti i skroz ispražnjena(do 30%) a da joj ne naškodi na trajnost. Kako moramo tu i tamo potpaliti frižider svaki mjesec a to znači spajanje na 220V onda se i nju zajedno nadopuni mjesečno preko centralnog punjača. Bitno je samo da se na glavnom panelu potpuno isključi napajanje 12V u kabinski prostor da ju štogod ne isprazni. Dakle za nju bi bilo pravilo kao i za motor da ju je dobro cirkulirati tokom zime....

Proljetni se dio sastoji u kontroli napunjenosti obje baterije. Prekontrolirajte rezervne osigurače jer su vrlo bitni, ako ništa drugo locirajte gdje su da makar znate ako niš drugo prominit izgorjeli osigurač. Šta se glavne baterije tiče nemojte šparat jer ako ima 5 godina i ako idete na Nordkapp tamo je temperatura noču u augustu oko +5 /6 C pa se nemojte iznenadit astronomskoj cjeni zamjene presahle baterije....austrijanac do mene je imao taj problem...